Knjigovodstvo
Katalozi
Žiro računi

Drugi način korištenja je pri upisu podataka obveznika. Ukoliko obveznik kod neke banke ima otvoren račun i mi to imamo evidentirano i upisano u polju Žiro račun, prilikom ispisa rješenja o ovrsi (ili nekog drugog zahtijevanog dokumenta) možemo iz ovog kataloga dobiti ime banke (naravno, ukoliko smo to upisali). Takav način unosa, da bi dobili samo ime banke, radimo na način da u polje Banka upišemo broj banke (npr Zagrebačka banka ima broj 2360000) a u polje Žiro-račun upisujem 0 (nula). Tako će program "znati" da se kod tog žiro računa nalazi naziv banke. Naravno, ne bi bilo pametno da taj žiro račun koristimo pri unosu izvoda.
IBAN
Odnedavno je uveden pojam IBAN.
IBAN je zapravo žiro račun samo drugačije prikazan. Sastoji se od 4 grupe:
HR 00 2360000 1100110011
Država - dva slovčana znaka - (HR)
Kontrolni broj - dva numerička znaka - izračunava se na osnovu broja banke i broja računa (00);
Broj banke - 7 numeričkih znakova (2360000);
Broj računa - 10 numeričkih znakova (1100110011).
Koristimo ga i više navrata - unos uplata, prijenos izvoda u uplate i sl.
Vrste knjiženja

Generalno gledajući, vrste knjiženja imaju četiri numerička znaka a dijelimo ih prema grupama obrada:
1000 - 1999 - promjene na dugovnoj strani
2000 - 2999 - promjene na potražnoj strani
3000 - 3999 - Promjene na dugovnoj strani - SISP (sumnjiva i sporna potraživanja)
4000 - 4999 - Promjene na potražnoj strani - SISP
Kako bi znali hoće li stavka biti na dugovnoj ili potražnoj strani, te hoće li se stavka zbrajati ili oduzimati na toj strani, koristimo dvije oznake 0 (nula) i 1 (jedan) u odgovarajućem polju kako je to prikazano na gornjoj slici.
Ukoliko u polju DP piše 1 (jedan) tada će se stavka nalaziti na dugovnoj strani a ukoliko u tom polju/koloni stoji 0(nula) tada će se nalaziti na potražnoj strani. Analogno tome imamo i oznake za zbrajanje (1) ili oduzimanje (0) u polju/koloni Pl/Min.
U polju/koloni Prekoračenje nalazi nam se oznaka koja nam služi za slučaj kada želimo unijeti promjenu koja je veća od dozvoljene pri unosu uplata. Naime, prilikom unosa uplata pojavljuje se potreba za unosom većeg iznosa promjene nego nam to stanje računa dopušta (npr. stanje računa (otvoreni iznos) je 100,00kn a obveznik je po tom računu uplatio (ispunivši vlastitu uplatnicu) 200,00kn). Tada se ta uplata neće moći unijeti sa "redovnom" vrstom knjiženja (2210) na kojoj nije dozvoljeno prekoračenje nego ćemo ju unijeti sa npr 2217 vrstom knjiženja koja dozvoljava prekoračenje uplate po računu. Vrsta knjiženja u našem slučaju (u katalozima) ima u koloni Prekoračenje "kvačicu" odnosno oznaku da je prekoračenje po toj vrsti knjiženja dopušteno. Time dobijamo veću kontrolu pri unosu uplata i odmah možemo reagirati i prebaciti dio te uplate na neki drugi,neplaćeni račun tog istog obveznika. To će detaljnije biti objašnjeno u poglavlju Izvodi.
Polje/kolona Obr.kamata govori nam da li će se na promjene unesene određenom vrstom knjiženja obračunavati kamata. U slučaju da je u tom polju kvačica, na promjene unesene sa tom vrstom knjiženja obračunavati će se kamata. Naime, za neke promjene ne želimo obračunavati kamatu, npr. prijenos (2230) sa nekog računa na drugi (kojim skidamo stanje sa jednog računa) ali na donos tih sredstava na neki drugi nezatvoreni račun (2240) želimo obračunati kamatu.
Konta


Konta koristimo pri unosu troškova za zgradu prilikom obrade najamnina, stanarina i naknada predstavnika određenih zgrada te usluga.