Matični
Katalozi
Katalog sektora
Sektori imaju namjenu označavanja određenih grupa obveznika (odnosno njihovih podataka naknada) kako bi im prilikom raznih obrada mogli dodijeliti određene parametre, obračunati ih na pravi način te odštampati izlazni(e) dokument(e) na izgledom odgovarajući način. To nam je prvi od načina svrstavanja podataka u određene grupe za obrade.
Sektori se (kao i večina kataloških podataka) sastoje od šifre, opisa i dodatnih podataka. Šifru sektora dodjeljuje dodjeljuje osoba koja radi sa programom u dogovoru sa programerom. Opis sektora koristimo kako bi ukratko opisali tu grupu podataka.
Od konkretnih podataka koji se unose prilikom unosa sektora, jedini se koristi koeficijent namjene. On je vrlo bitan kod obračuna komunalne naknade a u određenim slučajevima se na njegovom mjestu može nalaziti i neki drugi podatak, neophodan za obračun neke druge naknade.
Sektore (šifre) koristimo u gotovo svim kasnijim obradama, obračunima, rješenjima, listama i dr... tako da je vrlo bitno poznavati tu osnovnu klasifikaciju podataka.
Vrsta obveznika
Obično ih označavamo šifrom (1, 2, 3...). Katalog vrsta obveznika se nalazi u istom katalogu (Matični) pod zasebnim tab-om/jahačem.
Katalog grupa
Grupe imaju zapravo istu namjenu kao i sektori. Međutim, postoji i mala razlika između tih klasifikacija. Šifra grupe sastoji se od dva dijela(spojena), obično ima 4 numerička mjesta. Ovdje, u grupama, šifre (grane i grupe) formiramo sami.
Druga razlika u odnosu na sektore je ta što kod grupa imamo veći broj koeficijenata koje koristimo prilikom obrada Koef.1 do Koef 9). Na koji se način i kod kojih obrada koriste, dogovaramo sa programerom.
Najčešća je primjena grupa kod Naknade za uređenje voda (NUV). Tamo svaka grupa odgovara jednom sektoru i tako se u podacima i unose (npr. Sektor 71 treba imati odgovarajuću grupu 171 ili 271...). Grupe su nam važne zbog toga što prostori za koje se obračunava NUV imaju razne vrste tarifnih modela. Cijene su za različite tarifne modele definirane posebnom Uredbom a ovdje ih unosimo u koeficijente prema površinama u podacima za naknadu. Tako Površina A ima cijenu koje je unesena u Koef. 1, Površina B ima cijenu u Koef. 2 i Površina C u Koef. 3.
Na taj način možemo kombinirati razne vrste prostora unutar jednog objekta (najčešće je to kod poslovnih prostora gdje u Pov A unosimo zatvoreni poslovni prostor, u Pov B neizgr. građ. zemljište koje služi u svrhu obavljanja djelatnosti i u Pov C neizgrađeno građ. zemljište u sklopu tvorničkog kruga).
Naknade (i podnaknade)
Naknade (i podnaknade) predstavljaju osnovni način podjele podataka. Svaki korisnik programa ima potrebe obračunavati određene naknade (komunalna, slivna vodna naknada, grobna...). Svaka od njih ima svoje zahtjeve i specifičnosti obrada, izlaznih listi i ostalih produkata programa.
Svaka naknada ima svoju šifru, u pravilu početno slovo naziva te naknade. Ukoliko je to slovo zauzeto, uzimamo neko drugo koje nije upotrebljeno.
Naknade ne možete samostalno unositi. Unosi ih programer prema sklopljenom ugovoru.Podnaknade unose korisnici sami, prema vlastitim potrebama.
Svaka naknada ima dvije ili više podnaknada. Tako npr. komunalna naknada (šifra K) ima podnaknadu KK-komunalna naknada i podnaknadu KM-kamate komunalne naknade... slično imaju i ostale naknade. Postoje i naknade koje imaju više podnaknada: Voda (B) - ima podnaknade BB-potrošena voda, BK-naknada za korištenje voda, BZ-naknada za zaštitu voda, BO-naknada za odvodnju a mogu imati još i BP-paušal, BI-Kip voda i sl. Podnaknade moraju postojati jer se za svaku od njih prilikom obračuna formiraju zasebne knjigovodstvene stavke koje se kasnije na raznim izvještajima zbrajaju po raznim kriterijima.
Svaka podnaknada ima i svoju jediničnu cijenu na osnovu koje se obračunava.
Naknade imaju i dodatne podatke koji nam govore koju će osnovicu za klasu i urudžbeni broj imati određena naknada prilikom štampanja rješenja, odnosno na koji će se račun i kod koje banke knjižiti zaduženja/uplate (primjenjivo samo kod ispisa rješenja).
Isto tako, u podnaknadi imamo polje Sort koje nam govori kako će se podaci na računima sortirati, odnosno, u kojem će redu ta podnaknada biti kada se štampa račun za tu naknadu. To je vrlo važno kod naknada koje imaju više podnaknada (obračun vode/plina).
Jedinice lokalne samouprave (JLS) često svojim aktima određene korisnike (određene socijalne kategorije) djelomično ili potpuno oslobađaju plaćanja određene (komunalne) naknade. S obzirom da postoje razne kategorije oslobađanja i različite visine oslobađanja plaćanja, napravljen je katalog kojim unificiramo razloge oslobađanja od plaćanja određene naknade. Sama visina (postotak) oslobađanja unosi se direktno u podacima za tu naknadu, za tog korisnika a iznos oslobođenja izračunava se direktno prilikom obračuna.
Vrste brojila
Vrste brojila koristimo kod evidencije brojila ugrađenih kod obveznika. Kako ne bi uvijek morali upisivati sve podatke vezane za brojilo (vrsta, promjer, protok...) kod svih obveznika, to ih upisujemo samo ovdje a podatke naknade i podatke brojila povezujemo preko šifre brojila koju upisujemo (odabiremo) u podacima.
Usluge:
Za naknadu obračuna usluga moramo kreirati katalog usluga. Tu su uglavnom sve usluge, individualno šifrirane, koje ćemo obračunavati tijekom rada i unutar svoje sjelatnosti.
Usluge imaju svoj konto, jedinicu mjere, jediničnu cijenu i visinu poreza koji se obračunava za tu vrstu usluge. Ponegdje možemo koristiti i banku i račun na koju će se usluga doznačavati kao i grupu kojoj usluga pripada.
Vrste obveznika su nam važne na nekoliko mjesta. Služe prvenstveno tome da određene podatke/obveznike možemo dodatno, preko sektora, grupirati u veće grupe.
Uspostavljeni su prvenstveno radi kamata, kako bi znali koje kamatne stope upotrijebiti pri obračunu kamata. Koristimo ih tako da u svaki sektor upišemo i odgovarajuću vrstu obveznika.
Kao što se na slici, vrste obveznika mogu biti:
- Pravne osobe;
- fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost (obrtnici);
- fizičke osobe.
Prema potrebi može se unijeti i dodatne vrste, međutim, za sada su ovo sve.